Istražujući nastanak KUD-a došli smo do saznanja da je prvo kulturno društvo u Strahonincu počelo djelovati ranih 40-tih godina prošlog vijeka. Listajući školske zapise naišli smo na trag u kojem se spominje kulturno-istorijsko društvo „Budućnost“ koje su organizirali 1945. godine učitelji mjesne škole. Društvo je tada djelovalo kroz biblioteku i čitaonicu, pjevački zbor i glumačku družinu. Razne priredbe govorile su o uspjehu tog rada,a danas ih možemo čuti od naših djedova i baka.
U pravilima tadašnjeg društva predviđeno je da sva imovina toga društva u slučaju njegova prestanka prelazi u blagajnu mjesne škole.
Glumačka družina zaslužuje posebno priznanje jer je u toku 1946/47. godine dala preko 10 priredbi koje su bile i više nego uspješne. Gostovali su u Kuršancu i Vučkovcu. Neki od komada koje su izveli bili su toliko uspješni da su ih morali prirediti i po četiri puta: Gospodsko dete, Prodani dedek, Medved…
Na nagovor mještana 40tih godina je i Magda Levec oformila Seljačku slogu Strahoninec u kojoj se počelo plesati i pjevati, a kasnije su oformljeni i tamburaši.
Svoje prvo pojavljivanje Magdica je imala na smotri ogranaka seljačke sloge u Čakovcu 15. lipnja 1947. godine gdje je društvo otpjevalo tri pjesme: Na grobiću videl sam te prvi put, Zbriši ćerka ti oblake i Tri se žene spominale.
U 50-tim godinama u rad ogranka Seljačke sloge Strahoninec uključuju se i učitelji mjesne škole Juraj Homan i Marija Turković Ogranak je davao priredbe u selu i šire u okolnim mjestima. Na kotarskoj smotri 1950. godine ogranak je prvi put nastupio sa svojim podmlatkom koji su postigli vrlo lijepi uspjeh.
1952. godine Ogranak Seljačke sloge izveo je 6 priredbi u selu i 8 priredbi van sela.
1953. godine organak je sudjelovao na Međimurskom tjednu sa narodnim pjesmama i kolima, na dočeku Titove štafete, na proslavi 60 godišnjice KUD-a Ljutomer u Ljutomeru. Osim toga izveli su niz priredbi u selu i van sela tako da su pjesme snimane i na radio Zagrebu. Te je godine i osnovan tamburaški sastav kojeg je potpomogla tadašnja Poljoprivredna zadruga.
27. srpnja 1955. godine Ogranak Seljačke sloge kao predstavnik sjeverne Hrvatske nastupa na Republičkoj smotri u Karlovcu gdje postiže zavidan uspjeh.
Tokom 55/56 godine u školi je osnovan pionirski tamburaški zbor koji koristi instrumente tadašnjeg ogranka Seljačke sloge. U tom radu sa mladim tamburašima najviše zasluga imaju Ivan Mihokšić, Agata Zadravec i Katica Šinko.
Krajem 1956. godine rad ogranka postaje zapušten, ali i dalje je omladina škole aktivna. Djeluju kroz dramsku i folklornu grupu. Da bi tokom 1957. godine Seljačka sloga Strahoninec ponovno nastupila na smotri u Prelogu gdje su imali zapažen nastup.
Zajedničkim radom Seljačke sloge i mjesne škole nabavljena je kinoaparatura sa uskom vrpcom te se u školi svake subote prikazuje igrani film.
Ovi počeci ne samo što su zanimljivi jer su animirali mještane Strahoninca već nam nude jedno bogato nasljedstvo koje ćemo i mi prenositi svojim unucima.
Narednih dvadesetak godina malo se spominje KUD, ali zato nam ostaje baka Magdica koja redovito nastupa na Međimurskoj popevki u Nedelišću.
Početkom 80tih godina KUD Strahoninec bilježe brojni nastupi i priznanja. U okviru manifestacije Međimurske jesenje večeri u Strahonincu folkloraši Strahoninca su proglašeni najuspješnijima. Folklorno društvo je nosilac i inicijator tadašnje fašničke povorke. Slijede mnogi nastupi i priznanja za uloženi rad.
90tih godina rad Seljačke sloge je prestao, međutim već 1998. godine osniva se nasljednica Ogranka Seljačke sloge u Strahnonincu – Kulturno umjetničko društvo Strahoninec. KUD je oformilo folklorno sekciju, tamburašku sekciju, pjevački zbor te sekciju očuvanja narodnih običaja i nošnje, te se krenulo sa intenzivnim radom vraćanja zajedništva u mjestu, te daljnjeg širenje kulturne baštine.
Od svojeg ponovnog osnutka do današnjih dana KUD Strahoninec se neprestano razvija, te širi broj članova svih dobnih skupina. Danas djeluje aktivnih šezdesetak članova koji su angažirani u folklornoj sekciji, dječjoj folklornoj sekciji, tamburaškoj sekciji, dječjoj tamburaškoj sekciji, vokalnoj sekciji, dramskoj sekciji i sekciji narodnih običaja. Svojim brojnim nastupima (a kojih u toku godine ima i preko četrdesetak), prednjače u aktivnom i angažiranom radu na svom geografskom području.
Dječja folklorna sekcija
Nakon godina mirovanja, u prosincu 2014. godine s radom je započela dječja folklorna sekcija Kulturno umjetničkog društva Strahoninec. Mladi članovi starosti od 5-16 godina sa velikom ljubavi uče i promoviraju međimursku kulturu, običaje, pjesme i ples.
Samo veselje zajedničkog druženja upotpunjeno je brojnim nastupima malih izvođača na području općine i okolnih mjesta, predstavljanjem na Smotri dječjeg folklornog stvaralaštva u Maloj Subotici, na Međunarodnom festivalu dječjeg folklora u mjestu Starše u Sloveniji, na Smotri dječjeg kulturnog stvaralaštva u Garešnici, u Jalžabetu na Šlinganim danima, u Donjem Miholjcu na Miholjačkom sijelu i brojnim drugim značajnim nastupima.
Članovi dječje folklorne sekcije KUD-a Strahoninec aktivno se bave i očuvanjem narodnih običaja, a osim dramskih prikaza u čijem upriličenju radu sudjeluju, redovito se organiziraju i radionice očuvanja tradicionalnih znanja i zanata.
KUD Strahoninec je već dulje vrijeme organizator manifestacije Međunarodnog druženja folklora u Strahonincu, a od osnivanja dječje folklorne sekcije, KUD Strahoninec je postao i organizator Druženja dječjeg folklora na kojem će i ove godine sudjelovati predstavnici desetak kulturno umjetničkih društva.